subota, 26. svibnja 2018.

Niz livadu se vjetrić mali

Na sastanku

Sjenke što krase ti lice suton slave,
med se na usnama tali, privuci me grudima cvijete;
prsti se ispod košulje traže,
zvijezde visinom hode, 
sreća ti u njedrima drhti,
a mala Zeba bludi.

Sreća ti u njedrima drhti,
a  mala Zeba bludi
mirišeš na bagrem u cvatu:
miluj me,
miluj me cvijete,

u sutonu se biće oslonilo
na biće drugo,  
pa ječi;
zvijezde se nebom pale,
a mala Zeba bludi.







Niz livadu se vjetrić mali

Niz livadu se vjetrić mali poigravao s čuperkom kose,
ponad obrva se razmetao divnih;
u zlatnom jutru,
podno lipe…
a ispod tunike čežnja teče
i ponesena ljubavnim žarom:
„ Stegni me jače!“ lipa reče.

Poradi mirisa njenog
i lipe,
izludio leptir, pa ljubi lice…
i poradi oka što joj zablista;
 cjeliva ljude,
mjesec
i ptice:
 „ O selam, selam zvjezdana braćo,
 kako je na nebu,  kažite piru…“,
zapjevajte mi cvrčci vješti,
neka vam je u slast jutarnja rosa neka vam lipa cvjeta u miru!







U zagrljaju

S udaljenog kukuruzišta ćuk se javlja,
mala ptica.
Igraju se  u sutonu sjenke i uzdisaji, po lijepom licu;
po Melečkome.

U rukama velikim od sreće pjevaju,
ruke manje.
Ispod vrata zadnji atom drhtave snage ispijaju,
usne medne.

















Ispod tunike

Za najmanju zvijezdu spustimo na čelo  poljubac oproštaja,
za laku noć.

Ah,
Ostade jedna posve mala, skroz na zapadu:
„Ljubi me opet!“

Svu noć brojasmo silne zvijezde tko se ne bi pobrojao;
ispočetka sve!

Za najveću zvijezdu Sirijus,
Daruj poljupca tri.

Za Mliječnu Stazu u kompletu pedeset poljubaca;
s milovanjem ispod tunike…
 i s grljenjem.

Za rojeve zvijezda s istoka karavana poljubaca s ispijanjem zdenca.
Za mjesečeve čari ispijanje zdenca
i potapanje utopljenika, poradi spasa…

Za jutarnju rosu,
jedna suza…

Za rastanak,
jedan osmijeh…

Za znake raspoznavanja sutrašnja lozinka:
„ Zagrljaj, zagrljaj, zagrljaj!“

Odziv na lozinku:
„Mravi, mravi, mravi!“









Razboljeh li se od sreće velike

Kuda odlaziš radosti,
kuda odlaziš bez mene, a ne dolaziš meni rastadosmo li se mi to,
ili samo sniježi?

Belćim si postala škrta na poljupcima,
ili si ljubiti zaboravila,
ili u košulju vežeš drugo biće?

Razboljeh li se ja od sreće il' tuge;
ili od tvoje ljepote,
ili mi se samo ispred očiju uhvatila plava omaglica?

Svi moji neprijatelji i prijatelji me redom obilaze.
Pitam se zašto među njima nema tebe?

Da ti boluješ na meku šiltetu, ja bih tebi dotrčao.
Neka me samo kunu,
proklinju i prijete mi neka…
Neka samo lažu vražji dušomori
i neka izgovaraju nebesima fetve za mene ja bih opet došao tebi.









 Fetva

Po vašem zakonu ja sam divljač za odstrel,
i svi ljudi drugi.
Kakvo li izgleda biće koja svetkuju vaše zakone života?

Što bi vi uradili s ljudima iz prošlosti,
a što s onim nerođenima, koji tek dolaze?
Svi oni po vama, nemaju pravo živjeti.
Što bi vi uradili Hafizu, što Rumiju velikome a što Jesenjinu, tome ludom Rusu.

Da se dočepate sve djece svijeta vi bi im ubili bića…
svih žena divnih,
svih radišnih ljudi, najvećih umova, graditelja mostova
i ljubavnika.

Poezija je za vas grijeh,
pjesnici su poveći grešnici na vašem popisu.
Vi ste ubojice.

Što bi vi uradili svetici Rabiji?
Ona je kazala:
„Toliko ljudi „bogomoljci“ planiraju svrstati u džehennem,
da bih ja,
(skromna i sveta)
da bih ja rado do džehennema voljela prošetati,
s njima!“

Vi niste promašili samo epohu,
vi ste promašili nebo i samu planetu,
vi ste promašili svemir.

Zašto vi ubijate nevinu djecu, dabogda se u džehennemu (paklu) svi pekli.
Proklinjem vas, zbilja, za stvarno.
Prokleti bili!





istaknuti

Hazret